Ukoliko volite boraviti daleko od gradske buke, tamo gdje je zrak čist, i priroda je u punom cvatu, pčelarstvo je hobi, ali i zanimanje koje bi vas moglo obogatiti, prvo duhovno, a onda i zdravljem. Nećemo zanemariti ni kućni budžet koji bi se mogao isto tako popraviti. Za početak, morate biti sigurni da niste alergični na ubode pčela, jer, budimo realni, oni su itekako mogući. A ukoliko imate jaku alergijsku reakciju već na jedan ubod, onda ovakav posao nije za vas. Svaki pčelar zna da se pčelama nikada ne prilazi brzo, agresivno, sa puno pokreta rukama, već polako, obavezno u za to predviđenom odijelu, bez intenzivnih mirisa (zaboravite parfem). Pčele ne možete pripitomiti, niti očekivati da vas prepoznaju, one imaju svoj urođeni način ponašanja ovisno o različitim faktorima. Postoje i različita razdoblja kada su „mirnije“, npr. kada je vrijeme lijepo, mirno, kada u košnici ima puno meda i kada se oko njih radi smireno i tiho.

Pčelarstvo ima mnoge koristi i mnoge užitke. A na vama, kao pčelaru početniku, je da odlučite kakav ćete pčelinjak imati. Da li je to onaj koji će stalno biti na istome mjestu (stacionarni) ili onaj kojem ćete mijenjati poziciju ovisno o cvjetanju biljaka. Također je bitno staviti ga na poziciju gdje nema puno ljudi, gdje se ne prolazi često, ne na izravnom suncu, već u laganoj hladovini, okrenut prema jugu ili jugoistoku, košnice s razmakom od nekoliko metara jedna od druge i zaštićene od vjetra. Počnite s manjim brojem pčelinjih zajednica, 4-5, i s vremenom se odlučite da li ćete taj broj povećavati i kojim tempom. Za početak osigurajte košnice koje si možete priuštiti, kao i osnovni pribor (dimilicu, nož za otvaranje, pčelarsku kapu za zaštitu, kaveze za matice, matične rešetke i sl.). A s vremenom ćete vidjeti da li želite neke bolje, drugačije košnice i dodatni pribor. Pčelinju zajednicu nabavite u proljeće, od iskusnog prodavača. Svoje pčele ćete najviše morati paziti od nestručnih ljudi, miševa, nekih ptica, insekata, jakih vjetrova, i zagađivača okoliša.

Med, kao jedan od darova koje pčele daju, sa svojim specifičnim okusom, mirisom poznajemo kao hranu i kao lijek. Propolis pčele sakupljaju kada je temperatura viša od 20C. Njegova svrha je „građevni“ materijal za saće, kako bi se zatvorile rupe, ali i dezinfekcija pčelinjaka. Matična mliječ je sekret matičnih žlijezda pčela njegovateljica kojima one hrane larve pčela radilica i trutova u prva tri dana njihova života, dok se matica hrani tijekom dužeg perioda. S obzirom kako se teško dobiva, jasno nam je zašto je njezina cijena tako visoka. Pelud pčele radilice skupljaju svojim „stražnjim nogama“ i unose u košnice i tamo ga ostavljaju. Njome se hrane i pčele, budući sadrži razne vitamine, bjelančevine i masti. Vosak izlučuju pčele iz svojih žlijezda, a s njima grade saće.

Dodajmo ovome i činjenicu da su posljednjih nekoliko desetljeća pčele počele odumirati alarmantnom brzinom. Ovo je pojava zbog koje se svi zajedno trebamo zabrinuti. I biti svjesni da je poskupljenje cijena biljaka, voća i povrća najmanji problem koji nas očekuje kao posljedica njihovog nestajanja. Razlog ovome je sve veća industrijalizacija, sve manje površina gdje se pčele mogu „bezbrižno“ hraniti, sve manje prirodnih staništa s čistom i netaknutom prirodom. Dodatni problem su i insekticidi i herbicidi koji se koriste na poljima i voćnjacima. Ukoliko želite pomoći prirodi, pčelama, ali i sebi, posadite u svom vrtu, dvorištu, na balkonu ili na javnoj površini neku od biljaka koje privlače pčele. Kupujte proizvode za koje znate da su minimalno ili uopće nisu, korišteni pesticidi. Neka vaš odabir za kupovinu voća i povrća budu mali lokalni proizvođači.

Ukoliko želite saznati puno više i postati vrstan pčelar, obratite nam se s povjerenjem, a mi ćemo vas podučiti svim tajnama ovog plemenitog zanata.